Zakon o ponašanju na društvenim mrežema, novčane kazne i do 150 hiljada dinara

Predložene su izmene zakona o remećenju javnog reda i mira, a ako budu usvojene, za kršenje javnog reda i mira će se kažnjavati čak iako su prekršaji počinjeni na društvenim mrežama. Društvene mreže će biti sagledane na nov način, umesto da se društvene mreže pojedinačno nabrajaju, uvodi se pojam „digitalne platforme“, čime se internet i društvene mreže tretiraju kao javni prostor.

Ko taj prekršaj napravi u grupi od tri i više lica kazniće se radom u javnom interesu od 240 do 360 časova ili kaznom zatvora od 30 do 60 dana. Prema Nacrtu, kažnjavaće se i vređanje ili pretnja na društvenoj mreži novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara ili kaznom zatvora od 10 do 30 dana.

Ukoliko bi zakon bio usvojen, vređanje na internetu tretiralo bi se kao prekršaj, što bi omogućilo da se postupak pokrene po službenoj dužnosti, nakon prijave oštećenog, za razliku od sadašnje prakse gde se uvreda uglavnom goni privatnom tužbom. Kao dokaz u postupku koristili bi se snimci ekrana, linkovi, svedoci i drugi digitalni tragovi, slično kao što se u fizičkom prostoru dokazuju prekršaji putem izjava i materijalnih dokaza.

Sankcije za nasilje i nepristojno ponašanje u onlajn prostoru, a to je vređanje, kleveta i uvreda, sve što podrazumeva narušavanje jednog ljudskog dostojanstva i time nanosi štetu onome ko trpi takav vid ponašanja,   tebalo bi da uvedu osnovnu kulturu ponašanja  i vaspitanja  na društvenim mrežama. Činjenica da svako može da izražava svoje mišljenje, čak i na štetu drugih, pogrešno se tumači kao sloboda govora, godinama unazad, a to nije, niti može da bude. Sloboda govora nije apsolutna i ustav jasno propisuje da se ona može ograničiti kada se ugrožava nečije dostojanstvo i ugled. Kao što niko nema pravo da nekog vređa na ulici, isto tako to ne bi trebalo da bude dozvoljeno ni na društvenim mrežama

Ministarka bez portfelja zadužena za oblast rodne ravnopravnosti, sprečavanje nasilja nad ženama i ekonomskog i političkog osnaživanja žena Tatjana Macura nedavno je  apelovala na javnost i roditelje u Srbiji da obrate pažnju i reaguju na promociju nasilja na pojednim društvenim mrežama.
„Društvene mreže mogu biti sjajan izvor informisanja, prostor za edukaciju i svakako prostor za zabavu, ali promocija nasilja i devijantnih oblika ponašanja nije i ne može biti zabava“, zaključila je Macura.

Porodična psihoterapeutkinja Jugoslava Zajić  je, u emisiji Jutro Euronews Srbija, istakla da Internet doprinosi smanjenju saosećajnosti, a povećava grubost:

„Ljudi koji koriste onlajn platforme nemaju osećaj niti efekat socijalnog kontakta. Iz tog razloga, oni imaju utisak da pričaju sa ekranom, a ne sa čovekom. Uživo osetimo gestikulaciju, čujemo ton, gledamo emotivnu reakciju i to u nama instinktivno budi empatiju. Ovako ljudi nemaju osećaj i nemaju socijalnih kočnica na internetu. Lakše je biti grub preko Interneta, jer tu osobu ne poznajemo. Treba da se uči o empatiji, toleranciji i lepšem ophođenju u javnom prostoru. Nikada nije do te osobe koja dobija uvrede, već je uvek do one koja uvrede upućuje drugome“.

Uticaj svih, bilo da su mediji, ustanove, grupe, fizička lica ili  pojedinci,   koji na društvenim mrežama imaju veliki broj pratilaca je ogroman, a samim timi odgovornost. Veliki broj pratilaca sa sobom povlači veliko  javno mnjenje i  veliki odjek onoga što se postavi i napiše. Uvođenje ovog zakona biće i veliki benifit za one koje će tako moći da zaštite svoj rad i autorsko delo.
Posle konsultacija i javne rasprave ovaj dokument bi kao predlog trebalo bi da stigne i u skupštinsku proceduru.
foto pexels

Svi mediji koji preuzimaju vesti ili fotografije sa našeg portala dužni su da jasno navedu izvor. U slučaju prenosa integralne vesti, obavezno je dodati izvor i postaviti link ka originalnom članku. Hvala što poštujete autorska prava i doprinosite transparentnom informisanju!