Kasna setva nije omela kukuruz, toplota i vlaga ubrzali nicanje i rast, žita u punoj vegetaciji

Kukuruz je prioritetna kultura  u sokobanjskoj opštini, a vremenske prilike ovog proleća izazvale su drugačije uslove za njegovu setvu.  Zima u aprilu, kiša, niske temperature i mrazevi odložili su setvu i za razliku od prošle godine kada su sredinom aprila njive bile već zasejane, ove godine nisu ni započete. Kukuruz je toploljubiva biljna vrsta i sokobanjski poljoprivrednici su morali da budu strpljivi i da čekaju kraj aprila kada se temperatura setvenog sloja zemljišta ustalila na minimalno desetak stepeni. Isto tako morali su da vode računa da se prevlažena zemljišta dovoljno prosuše kako bi se mogla obaviti kvalitetna predsetvena priprema koja je veoma važan preduslov za preciznu setvu, a koja ima veliki uticaj na nicanje i klijanje kukuruza.

   

„Sa setvom su ratari počeli krajem aprila kada su obično ranijih godina završavali.  Setva jeste kasnila međutim vremenske prilike su se stabilizovale, temperatura je porasla i uz prisutnu vlagu u zemljištu kukuruz je postigao rastom, brže je klijao i nicao i neće kasniti“ – kaže Sanja Milojević diplomirani inženjer poljoprivrede za zaštitu bilja.

Kod kukuruza je završeno takozvano prskanje na crno, sada se prelazi na prskanje korektivnim preparatima koji idu od trećeg do petog ili od petog do sedmog lista, u zavisnosti od korova kad se pojave i tada ratari mogu da uđu u njivu i izvrše zaštitu.

„U kukuruzu je moguće pojavljivanje pipe i reaguje se kontaktnim pesticidima u trenutku pojave, ne može preventivno, znači do trećeg lista. Preporuka ratarima je da obiđu svoje njive i provere stanje na kukuruzu, da dobro zagledaju da li je pipa prisutna ili nije“ – savetuje Sanja Milojević.

Sokobanjski poljoprivrednici dosta sade lucerku i ona je takođe ove godine kasnila u setvi. Zahvaljujući visokim temperaturama početkom maja i postojećoj vlagi u zemljištu, došlo je do  bržeg naklijavanja i nicanja i ona postiže svoju normalnu vegetaciju u ovom periodu.

   

Zaštita strnih žita je završena, i ono je sada uz dovoljno toplote i vlage, u punoj vegetaciji. Na parcelama gde je odrađeno tretiranje protiv korova kako treba, nema nekih problema, ali gde nije, ima pojave leme i ratari mora da reaguju.

„Imali smo pojavu nekih promena na vlatima strnih žita, što je zbunilo ratare, nisu znali da li je u pitanju bolest ili insekt. Međutim, to je bio uticaj temperaturnih kolebanja u vreme redovnog tretitanja žita, danju je temperatura bila izuzetno visoka i do 28 stepeni dok je  noću temperatura naglo padala i do 4 stepena što je dovelo do reakcije preparata kojima je žito tretirano. Ta nagla kolebanja niko nije mogao da predvidi, jedino se sada mogu primeniti neke aminokiseline koje će koliko-toliko da isprave te nedostatke na žitu“ – objašnjava Sanja Milojević, diplomirani inženjer poljoprivrede za zaštitu bilja.

   

Poljoprivrednici, u rascepu između vremenskih i tržišnih prilika, uspeli su  da svoje njive obrade i zasade, i sada pogleda uprtih u nebo, u tržište, cene i državu, sa zebnjom čekaju žetvu.

foto Banjski Žurnal, pexels

Svi mediji koji preuzimaju vesti ili fotografije sa našeg portala dužni su da jasno navedu izvor. U slučaju prenosa integralne vesti, obavezno je dodati izvor i postaviti link ka originalnom članku. Hvala što poštujete autorska prava i doprinosite transparentnom informisanju!