U sokobanjskim selima su se oduvek negovali i poštovali običaji i tradicija i prenosili sa generacije na generaciju. Danas ih je sve manje, zaboravljaju se, nema više onih koji ih pamte i obavljaju, a mlađe generacije odrastaju u nekom drugom modernom svetu u kome za staro nema ni vremena ni mesta.
Običaji vezani za bilje i pletenje venaca od bilja i cveća su odvajkada bili najlepši. Odisali su lepotom, razdraganošću, pozitivnim namerama i željama. Najviše ih je bilo početkom proleća kada se priroda budi, lista i cveta, kada počinje nova sezona radova i novi period života koji treba blagosiljati i zaštiti, magijskim radnjama i biljem prizvati blagostanje, dobar rod, napredak u kući, u braku i ljubavi.
U sokobanjskim selima uvek se s radošću dočekivao i slavio prolećni praznik Đurđevdan. Petak pred ovaj praznik imao je svoje posebno značenje i ime ,,Biljani petak,,. Ovog dana se odlazilo u branje bilja, s tim što su lekovito bilje brale travarke i starije žene koje su znale koja je trava lekovita a mladež i deca su brali cveće i bilje za đurđevdanske vence i kićenje kuće i okućnice. To je bio dan veselja i razdraganosti, koji se provodio u prirodi uz pesmu, igru i zadirkivanja. U đurđevdanske vence devojke su upletale kopitnjak da bi momci ,,kopneli za njima,,, zdravac za zdravlje, kolutove korena debeljače da stoka bude debela, koprivu da štiti a onda dodavali jorgovan i drugo cveće zarad lepote i šarenila.
Venci su krasili ulaze u dvorišta, vrata od torova i staja i stavljali se na vedra za mužu mleka. Veče uoči Đurđevdana deca su listovima kukureka kitile kapije i ograde dvorišta, a grane šipurka kačili iznad ulaza u staje i torove kao zaštitu od zlih sila i vukova. Po veselosti se naročito isticao Đurđevdanski uranak kada bi se ranom zorom odlazilo do izvora i reka, u njih su devojke i momci bacali cveće i cvetne vence i dočekivali izlazak sunca u veselju i viteškom nadmetanju.
I sada se ponegde u našim selima mogu videti kapije i ograde okićene kukurekom, neka domaćica promuze ovce kroz cvetni venac na kanti, ali činjenica je da se predivni običaji polako zaboravljaju i gube, kao i naša sela u kojima je sve manje ljudi koji bi ih negovali.
foto privatna arhiva
Svi mediji koji preuzimaju vesti ili fotografije sa našeg portala dužni su da jasno navedu izvor. U slučaju prenosa integralne vesti, obavezno je dodati izvor i postaviti link ka originalnom članku. Hvala što poštujete autorska prava i doprinosite transparentnom informisanju!