Juče je u Sokobanji boravila visoka delegacija sa grčkog ostrva Kefalonija, a na njenom čelu bio je čovek čije ime u Srbiji izaziva poštovanje – dr Viktor Ruhotas, počasni konzul Republike Srbije i dugogodišnji prijatelj našeg naroda.
Ova jednodnevna poseta, simbolično upriličena tačno trideset godina nakon uspostavljanja pobratimstva između Sokobanje i Argostolija, bila je još jedan korak u obnavljanju i produbljivanju prijateljskih veza između Srbije i Grčke. Delegacija je imala priliku da se sastane sa rukovodstvom opštine Sokobanja, kao i da obiđe izletište Lepteriju i druge značajne kulturno-istorijske lokalitete. Posebno je značajno što se upravo dr Viktor Ruhotas našao na čelu ove misije – kao simbol mosta koji povezuje narode, a ne samo institucije.
Priča dr Viktora Ruhotasa počinje 1978. godine, kada je kao mladić iz Kefalonije došao u Beograd na studije stomatologije. Od prvog dana, kako sam često ističe, bio je „fasciniran dušom srpskog naroda“. Ljubav prema Srbiji postala je njegov životni kompas, a prijateljstvo koje je tada započelo – trajna misija. Nakon završenih studija, Ruhotas se vraća u Grčku, ali se ubrzo ponovo vraća u Beograd na stručno usavršavanje. Učestvovao je u omladinskim radnim akcijama, uključujući i izgradnju hidroelektrane Đerdap, govoreći uvek sa ponosom da je bio deo razvoja zemlje koju iskreno voli.
Upravo zahvaljujući njegovom angažovanju, 1995. godine potpisana je povelja o pobratimstvu između Sokobanje i Metaksate – tadašnje opštine na Kefaloniji, koja je danas deo grada Argostolija. Bio je to čin prijateljstva između dva naroda koje je dr Ruhotas inicirao i negovao.
Naime, među Srbima, Ruhotas je stekao mnoga prijateljstva koja su prerasla u životne veze. Među njima je bilo i ono sa dr Draganom Ilićem, rođenim Sokobanjcem, koji je tada , kao predstavnik Crvenog krsta Srbije, izrazio želju da se upravo njegovo rodno mesto – Sokobanja – pobratimi sa gradom Metaksata, tada samostalnom opštinom na Kefaloniji, danas delom Argostolija. Ruhotas je bio ključna veza koja je tu ideju pretočila u delo – prijateljstvo na papiru, a bratstvo u duši.
Tokom najtežih trenutaka za Balkan, dr Ruhotas nije ostao nemi posmatrač. Za vreme rata u Bosni i Hercegovini, organizovao je prihvat oko 1.000 dece na Kefaloniji, pružajući im smeštaj, hranu i bezbednost. Kada je NATO bombardovao Srbiju 1999. godine, podigao je narod Kefalonije, organizovao proteste i koncerte, držeći govore u znak solidarnosti sa srpskim narodom.
Godinama se zalaže za izgradnju “Srpske kuće” na Kefaloniji, objekta koji bi bio trajni simbol srpsko-grčkog prijateljstva. Iako projekat još nije realizovan zbog finansijskih prepreka, postoje gotovi nacrti, a prostorije njegovog ofisa i stomatološke ordinacije u Argostoliju trenutno služe kao konzulatski prostor – uz istaknutu srpsku zastavu i ploču na ćirilici.
Ruhotas je sve ove godine održavao stalnu vezu sa Sokobanjom, i to najpre kroz prijateljski i profesionalni odnos sa Ljubinkom Milenkovićem, direktorom Turističke organizacije Sokobanje, ali i sa aktuelnim predsednikom opštine Miodragom Nikolićem. Mnoge inicijative i predlozi razmjenjivani su godinama, ali je, pandemija koronavirusa usporila realizaciju planova i susreta. Uprkos tome, volja za obnovom odnosa nije nikada jenjavala – naprotiv, želja za susretom i saradnjom samo je ojačala.
Foto: FB profil Ruhotas i Žurnal Banjski
Svi mediji koji preuzimaju vesti ili fotografije sa našeg portala dužni su da jasno navedu izvor. U slučaju prenosa integralne vesti, obavezno je dodati izvor i postaviti link ka originalnom članku. Hvala što poštujete autorska prava i doprinosite transparentnom informisanju!