11.april – Dan zaštite prirode Srbije, zahvaljujući sokobanjskom vodopadu Ripaljka

11. aprila 1949. godine, prvi put u državi  institucionalno zaštićeno je jedno prirodno dobro –  Spomenik prirode „Velika i Mala Ripaljka“ u opštini Sokobanja.

Tako se Sokobanja  može pohvaliti da na svojoj teritoriji ima prvo zaštićeno prirodno područje u Jugoslaviji, odnosno Srbiji. Vodopad Ripaljka se nalazi na Ozrenu, na reci Gradašnici. Ova  planinska rečica  je leva pritoka Moravice, izvire na Ozrenu i stotinak metara naniže od izvora pravi dva prelepa vodopada Malu i Veliku Ripaljku.

Vodopad Ripaljka jedan je od najlepših vodopada u Srbiji, a naziv „Ripaljka“ potekao je od narodnog izraza za skakanje – ripanje. Sastoji se od većeg broja kaskada ukupne dužine 40 metara, a visina glavnog  vodopada – Velike Ripaljke varira u zavisnosti od doba godine i količine vode. Najveći je i najlepši u proleće kada  Gradašnica nabuja od otopljenog snega i kiše, u leto kada  je suša dešava se da ostane bez vode, a najmanji je u jesen. U produžetku rečnog toka ima još nekoliko manjih vodopada.

Ripaljka je prvi spomenik prirode u Jugoslaviji zaštićen zakonom iz 1949. godine kao prirodno blago.  Prema navodima Jovana Cvijića, Ripaljka  je bila najviši vodopad Srbije u tadašnje vreme. Interesantno je da je vodopad država uzela pod zaštitu nakon što je Bolnica na Ozrenu izradila elaborat o izgradnji hidrocentrale na ovom mestu. Ova centrala trebalo je da snabdeva strujom sanatorijum i Sokobanju, a izgradnja je počela 1947. godine. Nakon što je 1949. godine počela isporuka struje, Zavod za zaštitu i naučno proučavanje prirodnih retkosti u NR Srbiji doneo je rešenje o zaštiti Male i Velike Ripaljke. To je bio prvi akt o zaštiti donet od strane ove ustanove i praktično početak institucionalnog rada na zaštiti prirode i izgradnji mreže zaštićenih područja Republike Srbije.  Kako bi se „sačuvala naučna, estetska i prirodna retkost u ovim krajevima” naloženo je i da se do 1. maja 1950. godine hidrocentrala poruši i ukloni.

Članovi UREDBE O ZAŠTITI SPOMENIKA PRIRODE „RIPALJKA” definišu sledeće:

Vodopad Ripaljka i područje izvorišta rečice Gradašnice na planini Ozren kod Sokobanje stavlja se pod zaštitu kao spomenik prirode pod imenom „Ripaljka” i utvrđuje za zaštićeno prirodno dobro od izuzetnog značaja, odnosno zaštićeno prirodno dobro PRVE kategorije. Spomenik prirode „Ripaljka” stavlja se pod zaštitu da bi se očuvala i unapredila izuzetna morfološka i hidrološka obeležja i lepota Ripaljke, najpoznatijeg i jednog od najvećih bigrenih vodopada u Republici Srbiji, kao i da bi se očuvale druge prirodne vrednosti izvorišta Gradašnice predstavljene njenim vrelom, vodopadom Mala Ripaljka i nizom slapova i džinovskih lonaca u koritu te rečice, a u interesu nauke, obrazovanja, kulture, rekreacije i turizma. Ukupna površina zaštićenog područja Spomenika prirode „Ripaljka” je 6,82 hektara.

Dan zaštite prirode u Srbiji ustanovljen je 2009. godine usvajanjem Zakona o zaštiti prirode  Za Dan zaštite prirode odabran je 11. april, dan kada je  11. aprila 1949. godine, prvi put institucionalno zaštićeno jedno prirodno dobro –  Spomenik prirode „Velika i Mala Ripaljka“ u opštini Sokobanja.

U međuvremenu,  Sokobanja se  može  pohvaliti sa još dva zaštićena područja – 2019.godine, planina Rtanj je dobila status zaštićenog područja kao Specijalni rezervat prirode, a 2022.godine ,,Hrastova šuma u Radenkovcu“ postala je zaštićeno područje – Spomenik prirode.

U Srbiji postoji preko 500 zaštićenih područja, a klasifikovana su u sedam vrsta – strogi rezervat prirode, specijalni rezertvat prirode, nacionalni park, spomenik prirode, zaštićeno stanište, predeo izuzetnih odlika i park prirode.

 

foto  fb TO Sokobanja

Svi mediji koji preuzimaju vesti ili fotografije sa našeg portala dužni su da jasno navedu izvor. U slučaju prenosa integralne vesti, obavezno je dodati izvor i postaviti link ka originalnom članku. Hvala što poštujete autorska prava i doprinosite transparentnom informisanju!