Svetski dan šuma u znaku pošumljavanja parka Borići

Obeležavanje Svetskog dana šuma u organizaciji Šumske uprave Sokobanja, danas u parku Borići,  bilo je više od obične ceremonije polaganja par sadnica u zemlju. Prelepa borova šuma parka Borići odjekivala je od  glasova dece iz predškolske ustanove „Bucko“ koja su, sa svojim vaspitačicama  došla da, na Dan šuma, svoj omiljeni park obogate nekim drvetom više.

     

Na poziv prijatelja – šumara iz Šumske sekcije Sokobanja i uz njihovu pomoć, male ruke su u zemlju spustile sadnice borova, uz utrkivanje ko će da kopa rupu, ko će da drži sadnicu, ko će da nagrće zemlju, a ko  da zaliva.

     

Aleksandar Živanović, šef sokobanjske Šumske sekcije uputio je reči zahvalnosti svima koji su danas učestvovali u obeležavanju Svetskog dana šuma:

“ U ime svog preduzeća, Srbija šume, zahvaljujem se, pre svega, našim najmlađim prijateljima iz vrtića „Bucko“, a zatim opštini Sokobanja  i Javnom preduzeću „Zelenilo“, što ste nam danas uveličali obeležavanje našeg dana. Danas je Dan šuma, dan šumara i šumarstva a ove godine je sa temom „Šuma i hrana“.

     

Opština Sokobanja ima dugu i dobru saradnju sa Šumskim gazdinstvom Niš, odnosno sa   Šumskom upravom Sokobanja. Rezultat te saradnje je i učešće u današnjem obeležavanju Svetskog dana šuma sadnjom dve stotine sadnica crnog bora, a uz podršku i saradnju Javnog preduzeća „Zelenilo Sokobanja“.

„Danas su, pored radnika lokalne samouprave,  prisutni i naši inspektori, radnici „Zelenila“ i vrtić „Bucko“ i to je jedna od akcija koju smo dogovorili još jesenas. Organizovali smo zajedničku sadnju dve stotine sadnica crnog bora, a u cilju pošumljavanja i obnavnjanja parka Borići. Ovo nije ni prva ni poslednja akcija, imaćemo ih još u narednom periodu. Radimo na unapređenju naše životne sredine i imamo još niz dogovorenih akcija sa našom Šumskom upravom za naredni period“ – rekao je predsednik opštine Sokobanja Miodrag Nikolić.

     

Tanja Radovanović, diplomirani inženjer šumarstva, specijalista gajenja šuma, samostalni referent za gajenje i zaštitu šuma u Šumskom gazdinstvu Niš,  tokom sadnje deci je govorila o pravilnom načinu polaganja sadnica u zemlju i o značaju šuma i drveća za ljude:

„Ove godine je Organizacija za hranu i poljoprivredu pri UN odredila da je tema ovogodišnjeg  Svetskog dana šuma „Hrana i šuma“. Decu smo danas upoznali šta sve ima u šumi i koje su koristi od šume a što ima veze sa hranom. Funkcije šuma su mnogobrojne i opštekorisne, pa pored hrane tu je i  zaštita vazduha i proizvodnja kiseonika, zaštita voda, zadržavanje voda, zaštita zemljišta od erozija, šuma je zaštitni pojas i od vetrova, pojas koji štiti poljoprivredno zemljište, tu su i  ruralni prihodi… “

     

Uvreženo je mišljenje u javnosti  da je šumarstvo samo seča i korišćenje drveta. Pri tom se zanemaruje činjenica da se sve to radi kontrolisano i da se uporedo sa sečom vrši sadnja, obnavljanje šuma i pošumljavanje. Redovno se  planiraju akcije pošumljavanja goleti, dosađivanja i dopunjavanja šuma, kao i  strogo kontrolisano uklanjanje bolesnog drveća i uklanjanje i zalečivanje oštećenih stabala tokom vremenskih nepogoda.

„Šumsko gazdinstvo Niš posadilo je za poslednjih 10 godina, preko milion i dvesta hiljada sadnica. Samo Šumska uprava Sokobanja, za proteklih 10 godina, posadila je na svojoj teritoriji preko 750 hiljada sadnica. Mi ne možemo da utičemo na klimatske promene, elementarne nepogode  i abiotičke faktore. Možemo samo da posle toga obnavljamo šume, prevashodno prirodnim purtem i mi ka tome i idemo, da šume prirodno obnavljamo. Sama seča šuma je i nega i obnavljanje, nije seča šuma da se drvo iskoristi, već nusprodukt uzgajivačkih aktivnosti, da bi se obnovilo mora i da se seče. Sada je trend da površine koje ne možemo prirodno obnoviti, obnavljamo sejanjem semena ili sadnjom, delimično obnovljenje površine kompletiramo takođe setvom ili sadnjom i to nam je glavni zadatak a i zaštita šuma takođe“- objasnila je Tanja Radovanović.

     

U svakom slučaju, obeležavanje Svetskog dana šuma je  prilika  za podizanje svesti kod ljudi na važnost i značaj ovih kompleksnih ekosistema i na njihovo očuvanje. Pogotovu, u Sokobanji koja je Zeleno srce Srbije baš zbog blagodeti svojih šuma.

 

foto BanjskiŽurnal

Svi mediji koji preuzimaju vesti ili fotografije sa našeg portala dužni su da jasno navedu izvor. U slučaju prenosa integralne vesti, obavezno je dodati izvor i postaviti link ka originalnom članku. Hvala što poštujete autorska prava i doprinosite transparentnom informisanju!